Sirov med se vekovima koristi u tradicionalnoj medicini, a mi ga zbog toga jedino takvog i pakujemo – sirovog, bez zagrevanja i dodataka. U komercijalnim proizvodnjama firme su primorane da med zagrevaju na visokim temperaturama radi dobijanja svih potrebnih referentnih vrednosti i atesta. Međutim, malo ko zna, da zagrevanjem preko 50 stepeni med gubi svoja matična svojstva u potpunosti.
U supermarkete i prodavnice stiže med, a naročito bagremov kao najskuplji, pomešan sa vodom, raznim sirupima i zasladjivačima, radi ostvarivanja finansijske rentabilnosti trgovca.
Prirodni bagremov med je veoma blagog i prijatnog ukusa. Njegova boja je najsvetlija u poređenju sa ostalim vrstama. Bagremov med ne poseduje aromu po kome je prepoznatljiv, neutralanog je mirisa. Bogat je vitaminima B1, B2, B6, C i A. A u njegov sastav se ubrajaju i pčelini enzimi, aminokiseline, glukoza i fruktoza. Bagremov med poseduje i pogodne minerale za čoveka kao što su kalijum, kalcijum, magnezijum, gvožđe, fosfor i natrijum.
Bagremov med se smatra za jednim od najkorišćenijih prirodnih lekova tradicionalne medicine na našim prostorima. On nam može pomoći u:
Bagremov med se preporučuje trudnicama i sportistima.
Mnogi diabetičari koriste bagremov med u zamenu za šećer, uz prvobitno odobrenje lekara.
Kristalizacija je proces kroz koji svaki prirodni med mora proci.
Kod nekih medova kristalizacija se desi u roku od 2-3 nedelje, kao što je npr suncokret. Kada je kristalizacija bagremovog meda u pitanju ona ne bi trebalo da se dogodi godinu dana nakon vrcanja, a nekada i duže. Dekristalizacija meda se vrši zagrevanje na 40 stepeni (što je i prirodna temperatura košnice).
Bagremov med, kao i ostale vrste medova, se ne preporučuje bebama do godinu dana. Dece do 12 godina se ne preporučuje veći unos od 50g dnevno, i to ne iz jednog unošenja nego najidealnije 3. Kod odraslih je prihvaćeno do 100g dnevno, takođe unos iz 3 - 4 puta.